Josip Horvat Međimurec

Josip Horvat Međimurec
hrvatski slikar
Josip Horvat Međimurec
Josip Horvat "Međimurec" - novinska fotografija iz 1936. godine
Rođenje 18. veljače 1904.
Čakovec, Međimurje
Smrt 2. lipnja 1945.
strijeljan u okolici Zagreba
mjesto groba nepoznato
Vrsta umjetnosti slikarstvo
Praksa Zagreb
Poznata djela Kralj Tomislav na prijestolju,
Krunidba kralja Tomislava,
Dvoboj Jurja Zrinskog
s turskim begom
,
Petar Kružić pobjeđuje Turke
Portal o životopisima
Josip Horvat "Međimurec" ispred slike "Kralj Tomislav na prijestolju" - novinska fotografija iz veljače 1941.
Josip Horvat "Međimurec": Smrt Nikole Zrinskog u Kuršanečkom lugu kod Čakovca, ulje na platnu iz 1927/8.
Josip Horvat "Međimurec": Kralj Tomislav, tuš na papiru iz 1936.

Josip Horvat (Čakovec, 18. veljače 1904. - Zagreb 2. lipnja 1945.), hrvatski slikar.

Životopis

Josip Horvat, hrvatski slikar rođen je 18. veljače 1904. godine od oca Dragutina Horvata i majke Marije r. Kos u Čakovcu. Pučku školu je završio u Čakovcu, gimnaziju VIII. razreda u Velikoj Kanjiži (Nađ Kanjiža) i Pešti. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Beču (neku od visokih škola u Beču; postojale su u to vrijeme tri) počevši od 1917.

Svoje djelovanje je počeo u Zagrebu 1924. godine. Kako je Antun Ullrich bio mecena mnogih umjetnika u Zagrebu, tako je i Josip Horvat imao atelje u Mesničkoj ulici br. 25 zahvaljujući Ullrichu.

U razdoblju od 1931. godine obolijeva od tuberkuloze kostiju (desne bedrene kosti), kao posljedice zatvaranja u Kraljevini Jugoslaviji, i nakon desetak operacija mu je u prosincu 1942. godine amputirana desna noga. Od tada hoda uz pomoć drvene proteze. Od 1931. do 1941. godine stanuje u ulici Mošinskog br. 31, a od 1941 do 1945. godine u Deželićevoj 55.

Zagrebački industrijalac Antun Res, pripadnik Družbe "Braća Hrvatskog Zmaja" naručuje za svečanu dvoranu na Ozlju ulja na platnu velikih dimenzija s temama iz povijesti Hrvata kao što su "Krunjenje kralja Tomislava", "Smrt Petra Svačića - bitka pod Gvozdom" i sl., a trebao je uraditi i sliku prikaza bitke kod Siska 1593. te sliku prikaza ustanka u Rakovici. Od 5. veljače 1930. godine služi se i nadimkom "Međimurec", kako bi ga razlikovali od novinara i publiciste Josipa Horvata koji je rođen u Čepinu.

Josip Horvat Međimurec stupa u hrvatsku kopnenu vojsku dana 1. kolovoza 1941. Prvi dani u domobranstvu su vezani za pukovnika Peru Blaškovića, koji je također bio član Družbe "Braća Hrvatskog Zmaja", a radno mjesto je dobio zahvaljujući preporukama Emilija Laszowskog. Od 14. ožujka 1942. je u novinarskom odjelu MinOrS-a. Tako i nastaje 8 promidžbenih crteža u "Hrvatskom domobranu" i pet ulja na platnu: "Drugarstvo" (scena gdje domobran nosi preko ramena drugog ranjenog domobrana), "Nijemci u zasjedi", "Straža na Trebeviću" te dva portreta vojnika u odori. Od 1. siječnja 1943. je u odgojnom odjelu MinOrS-a za ratno slikarstvo pri Akademiji likovnih umjetnosti. U odjelu ratnog slikarstva – prosvjetnička bojna bili su i Ivan Kožarić (sada akademik HAZU-a), Stevan Binički, Antun Župan, Dragan Sax, Alfred Petričić, Valerije Michieli, Milan Vulpe, Ivan Švertasek i Matko Peić, a Josip Horvat je bio voditelj ratnog slikarstva u činu satnika (tri trolista u domobranstvu – VII činovnički razred).

Tokom 1944. godine je započeo rad na izradi slike "Bitka kod Siska 1593." za koju za sada postoje dvije studije i to: Stari grad Sisak - ulje na platnu, Studija prostora - pejzaž - suhi pastel. Slika nikad nije urađena.

Do 1945. godine djeluje u Međimurskom prosvjetnom društvu u Zagrebu.

Nasilna smrt

Po ulasku u Zagreb, partizanske vlasti ga odvode iz Deželićeve 55, te ga 2. lipnja 1945. strijeljaju. Presuda je napisana naknadno, 7. rujna 1945. broj 160/45.II. Mjesto ukopa se ni danas ne zna. Do sada nije pronađen tekst presude. Na mikrofilmovima Hrvatskog državnog arhiva za građu koja se nalazi u Vojno-istorijskom muzeju u Beogradu postoje presude do broja 159/45, a prva slijedeća je 167/45. I te presude koje postoje su bez obrazložeenja i bez dokaza krivice, a veliki broj je napisan u dva-tri reda.

Andrija Maurović, Stevan Binički, Ivo Vojvodić, Jovo Subić i Slavko Zore (rođen 1896./7. godine, jer postojalo je više ljudi s tim imenom i prezimeenom) su pred "Anketnom komisijom za utvrđivanje zločina putem kulturne suradnje s okupatorom", 7. kolovoza 1945., svjedočili da im je Josip Horvat, slikar, pomogao tijekom rata.

Ulja na platnu

Dvoboj Jurja Zrinskog s turskim begom, (1936., Hrvatski povijesni muzej); Smrt Nikole Zrinskog u Kuršanečkom lugu kod Čakovca (1928.); Smrt Zrinskog i Frankopana; Jutro; Kralj Tomislav na prijestolju (veljača 1941., Hrvatski povijesni muzej); Baka (portret Elizabete Kluković bake Josipa Horvata); Dama u žutoj haljini; Grički krovovi; Čempresi; Tušakanac; Mošinskog ulica (Današnja Nazorova ulica u Zagrebu, na br. 31); Stara jabuka; Barun Zdenko Turković Kutjevski (1928., privatno vlasništvo) Motiv iz Štrigove; Motiv iz Čakovca; Obala u Trpnju; Ulica u Trpnju; Bura; Nijemci u zasjedi (1942., Hrvatski povijesni muzej); U predvečerje; Ždrilo; Majka; Ulaz u Trpanjsku luku; „Deva“ Trpanj; Južni vjetar; Srpanjsko jutro; „Maještral“; Pred burom; Glava M.D.; Ozalj; Motiv sa Sljemena; Boxi (pas generala Pere Blaškovića); Kosci; Portret A.M.; Iz Trpnja; Rolf (glava psa); Na izvoru; Portret M.H. (Marije Horvat r. Perčec, Josipova žena); Glasnik; Portret M.T.; Na ulici; Studija za kralja Tomislava; Rekvijem posljednjih Zrinskih (1929.) ; Studija za smrt Petra Svačića 1; Studija za Smrt Petra Svačića 2; Pogibija Petra Svačića-bitka na Gvozdu(za svečanu dvoranu u Ozlju); Pećine; Dolazak Hrvata na Kosovo (1930. Hrvatski povijesni muzej); Časna majka Marija Terezija Scherer (1930.); Smrt kneza Zdeslava (Sedeslava, dimenzije ≈167•300 cm, 1928.); Sv. Vid (kapelica u Petruševcu – Zagreb, 1934., Danas župa Sv. Vida, Petruševec-Zagreb); Presveto Srce Marijino (zastava za Samobor, 1934.); Svečanost žetve (Narodni običaji koji izumiru); Kupačice; Portret Antuna Urllicha (1936., u privatnom vlasništvu); Trpanj; Krunjenje kralja Tomislava (za svečanu dvoranu u Ozlju dimenzije 297•434 cm, 1938., Hrvatski povijesni muzej); Straža na Trebeviću (1942., privatno vlasništvo); Glava 1 (1942.); General Matasić (1942.); Glava 2 (1942.); Jesen (1944.); Autoportret (1940.-1943.); Pejzaž s pastirom; Stari grad Sisak (1944., studija za bitku kod Siska 1593.); Pejzaž s vojnikom; Fra Grga Martić (1929. privatno vlasništvo); Portret g-đe Branke Krsnik (1940. Galerija Stari grad, Đurđevac, pod nazivom "Žena u crvenoj košulji"); Portret djevojčice Jelene Matošić s lutkom (1940., privatno vlasništvo); Lov sa sokolom; Pejzaž (suhi pastel, studija prostora za sliku bitka kod Siska 1593.); Večernji pozdrav.

Crteži za knjigu "Knez Zoran" od Dragutina Nemeta (1929.)

Pripovijesti iz prošlosti prije doseljavanja na Balkan – staroslavenska mitologija. Za tu je knjigu Josip Horvat uradio tri ulja na platnu koja su reproducirana u boji i 71 crtež. Sve vezano za tematiku knjige.

Slike za romane Marije Jurić Zagorke

Od studenog 1929. godine Josip Horvat Međimurec radi slike u tehnici lavirani tuš i bijela tempera na papiru za romane Marije Jurić Zagorke koji u nastavcima izlaze u Jutarnjem listu. Za IV dio Gričke vještice pod nazivom "Suparnica Marije Terezije" i roman "Proročanstvo sa kamenitih vrati". za ta dva romana urađeno je preko 70 slika istog formata 265x 180 mm. U to vrijeme je urednik Jutarnjeg lista bio Josip Horvat (novinar i publicista iz Čepina). Iz razloga razlikovanja od 5. veljače 1930. godine Josip Horvat Međimurec se potpisuje i s dodatnim slovom M kod potpisivanja svojih slika.

Crteži tušem za knjigu „Hrvatska povijest djedova unuku“ od Marka Šeparovića (1936., 1938.)

Portret prof. Marka Šeparovića (olovka); Crkvica sv. Donata na Krku; Solin: Manastirine; Tomislav, prvi hrvatski kralj; Peristel Dioklecijanove palače i spomenik Grguru ninskom; Baščanska ploča; Knin; Pogibija Petra Svačića; Trogir; Trogirka Katedrala, portal; Medvedgrad; Ban Pavao Šubić; Jajce; Split u XVII. stoljeću; Bihać u XV. stoljeću; Knez Krsto Frankopan; Marko Marulić; Klis; Cetingrad; Varaždinski grad; Nikola Jurišić; Knez Nikola Šubić Zrinski Sigetski; Mehmed paša Sokolović; Korćula; Matija Gubec; Pogibija Matije Gubca; Šibenska katedrala svetog Jakova; Kneževa palača u Dubrovniku; Grad Sisak; Ban Tomo Bakač Erdedi; Senj; Silvije Strahimir Kranjčević; August Šenoa; Ban Nikola Zrinski; Knez Fran Krsto Frankopan; spomen stup banu Nikoli Zrinskom u Kuršanečkom lugu; Ban Petar Zrinski; Grad Čakovec u doba Zrinskih; Grad Ozalj; Jelena kneginja Zrinska; Dubrovnik; Crkva sv. Katarine u Zagrebu; Serežanin; Zagreb (Kaptol i Grič); Matija Antun pl. Reljković; Andrija Kačić Miošić; Spomenstup hrvatske himne; Antun pl. Mihanović; Dr. Ljudevit Gaj; Ivan pl. Kukuljević Sakcinski; Ban Josip Jelačić; Zagrebačka katedrala s biskupskim dvorom; Kardinal nadbiskup Haulik; Biskup Josip Juraj Štrosmajer; Dr. Franjo Rački; Eugen Kvaternik; Dr. Ante Starčević; Dr. Iso Kršnjavi; Stjepan Radić; Dr. Vladko Maček; Stjepan Radić (olovka)

Crteži tušem za knjigu „Tatari u Hrvatskoj“ Milutina Mayera (1941.)

Za ovu knjigu je Josip Horvat uradio sedam crteža tušem: Otmičar vraća djevojku Stjepku; Katarina i Stjepko; U crkvi; Predah vojnika; Katarinina molitva; Obrana tvrđave; Bitka s Tatarima.

Ostalo

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici nalazi se 56 crteža u tehnici grafitna olovka, tuš, gvaš. Ti crteži su došli u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu konfiskacijom iz Mesničke 25 zajedno s oko 200 knjiga. Ti crteži predstavljaju jedan dio opusa koji je rađen tokom kratkog života Josipa Horvata.

Na Ozlju se nalaze crteži - portreti Velimira Deželića, Širole i Emilija Laszowkog

Ciklus 1918-1941.

Ciklus od 14 crteža predstavlja sve ono što su Hrvati preživljavali za vrijeme diktature u vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Tako jedan crtež predstavlja zatvorenika s obješenim ciglama za spolovilo.

Izložbe

  • Umjetnički paviljon 16.-30. XI. 1928.;
  • Salon Ullrich 25. XI. – 4. XII. 1936.;
  • Salon Ullrich 16.-28. II. 1941.;
  • Strossmayerova galerija 22. VII. – 11. VIII. 1942 „Slikarski dojmovi sa ratišta“;
  • Umjetnički paviljon 22. XI. – 13. XII. 1942. „II izložba hrvatskih umjetnika u Nezavisnoj državi Hrvatskoj“;
  • Umjetnički paviljon 10. – 31. X. 1943. „III izložba hrvatskih umjetnika u Nezavisnoj državi Hrvatskoj“;
  • Umjetnički paviljon 17. VI. – 9. VII. 1944. „IV izložba hrvatskih umjetnika u Nezavisnoj državi Hrvatskoj“.

Izložbe poslije smrti

  • „Historijsko slikarstvo u Hrvatskoj“, Zagreb 1969. (Slika "Krunjenje kralja Tomislava", 1938., Hrvatski povijesni muzej)
  • „Gradovi i krajevi na slikama i crtežima od 1800. do 1940“, Zagreb 1977. (Slika "Stari grad Sisak", 1944. studija za sliku prikaza bitke kod Siska, Hrvatski povijesni muzej)

Galerija radova

Kralj Tomislav na prijestolju.JPG

Kralj Tomislav na prijestolju,
ulje na platnu, veljača 1941.

Krunjenje kralja Tomislava.JPG

Krunidba kralja Tomislava,
ulje na platnu, 1938.

Smrt Petra Svacica Bitka pod Gvozdom.JPG

Smrt Petra Svačića
- Bitka pod Gvozdom
,
ulje na platnu, 1941.

Fra Grga Martić 1929.jpg

Fra Grga Martić,
ulje na platnu, 1929.

Izvori

  • Obzor, broj 309 (1928) od 16. studeni 1928.
  • Jutarnji list, subota 17. studeni 1928., str. 9
  • Hrvatsko pravo, 17. studeni 1928., str. 4
  • Večer, 29. studeni 1928., str. 4
  • Svijet, 1. 12. 1928., str. 480-481.
  • Obzor, 77(1936.)285
  • Večer, 28. XI 1936.
  • Danica, nedjelja 25. listopada 1936., str. 9
  • Morgenblatt, 29. XI 1936.
  • Jutarnji list, 1.12.1936.
  • Hrvatska prosvjeta br.1-2 1937
  • Novosti, 1. VII 1939.
  • Jutarnji list, 28(1939.)9812 (E. Laszowski)
  • Hrvatski narod, 3(1941)161
  • Hrvatska gruda, 2(1941)35, str. 7
  • Novosti, 20. II 1941.
  • Večer, 23. II 1941.
  • Jutarnji list, 30(1941) 10450
  • Novi list 13. VII 1941.
  • Hrvatski domobran polovica listopada 1941.
  • Nova Hrvatska, br. 281; 29. 11. 1942. str. 11
  • Nova Hrvatska,broj 288; 8. 12. 1942. str. 12
  • Hrvatski narod, broj 615; Božić 1942.
  • HR-HDA-806: Emilij Laszowski, kutija 7-8; Dnevnik Emilija Laszowskog
  • HR-HDA-306: ZKRZ Anketna komisija

Vanjske poveznice