Nema zemlje za starce (2007.)

Nema zemlje za starce
No Country for Old Men poster.jpg
Naslov izvornika No Country for Old Men
Redatelj Joel Coen
Ethan Coen
Producent Joel Coen
Ethan Coen
Scott Rudin
Scenarist Scenarij:
Joel Coen
Ethan Coen
Roman:
Cormac McCarthy
Glavne uloge Tommy Lee Jones
Josh Brolin
Javier Bardem
Kelly Macdonald
Woody Harrelson
Glazba Carter Burwell
Snimatelj Roger Deakins
Montaža Roderick Jaynes
Distributer Miramax Films
- SAD -
Paramount Vantage
- (izvan SAD-a) -
Godina izdanja 2007.
Trajanje 122 min.
Država Flag of the United States.svg SAD
Jezik engleski
Proračun $25,000,000
Mrežno sjedište
IMDB Logo 2016.svg Profil na IMDb-u
Applications-multimedia.svg Portal o filmu

Nema zemlje za starce (No Country for Old Men) je film Joela i Ethana Coena s Tommyjem Lee Jonesom, Joshom Brolinom i Javierom Bardemom snimljen prema istoimenom romanu. Govori o propalom poslu s drogom nakon kojeg slijedi igra mačke i miša između trojice muškaraca koji se međusobno presreću u pustinjskom krajoliku zapadnog Teksasa u osamdesetim godinama.

Film je iznimno hvaljen od kritike. Roger Ebert iz Chicago Sun-Timesa ga je nazvao "najboljim filmom kojeg su braća Coen... ikad snimila." Novinar Guardiana je napisao kako je film dokazao "tehničke sposobnosti Coenovih te njihov osjećaj za krajolik temeljen na zapadnjačkom klasicizmu koji podsjeća na Anthonyja Manna i Sama Peckinpaha, koji se može usporediti sa samo nekoliko živućih redatelja."

Nema zemlje za starce je nominiran za osam Oscara, a osvojio je nagrade za najbolji film, najbolji adaptirani scenarij i najboljeg sporednog glumca (Javier Bardem). Osim toga, osvojio je Zlatne globuse za najboljeg sporednog glumca i najbolji scenarij.

Radnja

Film počinje s kadrom opustjelog i nepreglednog krajolika u zapadnom Teksasu u lipnju 1980. Pripovjedač, lokalni šerif Ed Tom Bell (Tommy Lee Jones) govori o mijenjaju vremena budući da regija postaje sve nasilnija. Nakon toga se pojavljuju antagonist Anton Chigurh (Javier Bardem) i njegovo jedinstveno oružje, pištolj za ubijanje stoke. Chigurh zadavi zamjenika šerifa, bježi iz pritvora i ukrade auto korišteći spomenuto oružje kako bi ubio vozača. U međuvremenu, Llewelyn Moss (Josh Brolin), loveći antilope pokraj Rio Grandea, nailazi na gomilu leševa i jednog Meksikanca na samrti: epilog narko biznisa koji je otišao u krivom smjeru. U blizini pronalazi i dva milijuna dolara u torbi. Uzevši novac i ostavivši Meksikanca da umre, Mossa iste noći počne gristi savjest pa se vraća s vodom za umirućeg čovjeka. Ono što je trebalo biti dobro djelo iznenada se pretavara u igru mačke i miša u kojoj se uloge lovca i lovine često izmjenjuju, dok banda Meksikanaca, Moss, Chigurh i Bell love jedni druge i novac diljem Teksasa i Meksika.

Chigurh, profesionalni plaćeni ubojica, unajmljen je kako bi vratio torbu s novcem (u kojoj je skriven i radio transponder čiji drugi dio ima Moss). Chigurh ne oklijeva ubiti bilo koga tko mu se nađe na putu, uključujući one blisko povezane s poslom s drogom, vozače auta koje krade radi prijevoza i ljude koje susreće slučajno. Moss, nesvjestan postojanja transpondera, šalje svoju ženu Carlu Jean (Kelly Macdonald) izvan grada i premješta se iz motela u motel u nastojanju da izbjegne Meksikance i Chigurha. U međuvremenu, Bell izbjegava istragu federalnih vlasti o masakru tijekom narko razmjene i posvećuje se traženju i zaštiti Mossa. Chigurh se uz pomoć svog uređaja za praćenje neumoljivo približava Mossu dok usput pred ljudima koje susreće glumi gospodara sudbine i sreće.

Slijedeći novac Chigurh ubija većinu preostalih Meksikanaca i protivničkog plaćenog ubojicu, Carsona Wellsa (Woody Harelson). Moss, shvativši da će Chigurh pronaći Carlu Jean i ubiti je, organizira sastanak s njom u El Pasu kako bi joj dao novac i poslao je na sigurno. Svi junaci susreću se u otrcanom hotelu u El Pasu, ali ne u isto vrijeme: šerif Bell i Carla Jean ne dolaze sve dok Moss ne biva ubijen u obračunu s Meksikancima.

Šerif Bell, svjestan da su odvaljene brave Chigurhove metode provale, te noći se vraća u sada mirni motel i pronalazi izvaljenu bravu na vratima Mossove sobe. Chigurh promatra Bella kroz odraz dok Bell stoji ispred vrata misleći se da li bi ušao. Chigurh se skriva iza vrata hotelske sobe. Ostaje nejasno je li šerif opazio Chigurha kroz odraz u odvaljenoj bravi ili Bell osjeća njegovu prisutnost. Bell ugleda da je netko uklonio otvor za ventilaciju koristeći kovanicu umjesto odvijača, što indicira da je novac vjerojatno uzet. Unatoč Chigurhovoj prisutnosti, Bell tiho sjeda na krevet u sobi, a zatim odlazi iz sobe neozlijeđen.

Bell nakon toga posjećuje svog strica Ellisa (Barry Corbin), bivšeg šerifa. Bell se planira umiroviti zbog svoje zabrinutosti oko mijenjanja vremena, ali Ellis ističe da je regija uvijek bila nasilna i optuži Bella zbog "taštine" - zbog vjerovanja da on osobno nešto može promijeniti. Chigurh je u međuvremenu pronašao udovicu Carlu Jean i otišao u njenu kuću kako bi je dočekao nakon što dođe s majčina sprovoda. Iako joj kaže da je "dao Llewelynu svoju riječ" da će umrijeti ako mu Moss ne preda novac, Chigurh se predomišlja - i ponudi Carli Jean istu priliku s bacanjem kovanice koju je prije toga na putu ponudio nevinom promatraču. Za razliku od svog prethodnika, Carla Jean odbija reći glava ili pismo. Chigurh odlazi iz kuće, oprezno provjeravajući đonove na svojim čizmama. Ubrzo biva ozlijeđen u prometnoj nesreći u kojoj slama lijevu ruku: no, uspijeva pobjeći prije dolaska policije.

Film završava s Bellom koji se u svom domu prisjeća svojih životnih izbora. Bell svojoj supruzi (Tess Harper) otkriva dva svoja sna u kojima se pojavio njegov otac, također šerif. Bell otkriva da je u prvom snu izgubio "nešto novca" koji mu je dao otac. U drugom snu su on i njegov otac jahali konje na snježnom planinskom prijevoju. Bell kaže da je njegov otac, koji je nosio vatru u rogu, tiho prošao pokraj njega sagnute glave. Zaključuje da mu je otac "otišao naprijed kako bi zapalio vatru" u noći i hladnoći, a kad Bell dođe ondje, otac će ga čekati. Bell završava san i sam film pripovijedajući, s posljednjim riječima, "A tada sam se probudio."

Teme i stil

Ne samo da je film iznimno vjerna adaptacija McCarthyjeva romana iz 2005. nego i podsjeća na teme koje su braća Coen koristili u filmovima Suvišna okrutnost i Fargo. Motivi romana, sreća, slobodna volja i sudbina, domaći su teren za Coenove koji su slične teme opisali u tim ranijim radovima. Brojni kritičari naveli su važnost sreće i u romanu i filmu fokusirajući se na Chigurhovu morbidnu igru bacanjem novčića, ali i naglasili da je u filmski medij teško uključiti "autoreflektirajuće kvalitete McCarthyjeva romana."

Scott Foundas u Village Voiceu piše da "Kao i McCarthy, i Coenovi su manje zainteresirani za to tko se (ako bilo tko) izvlači s plijenom nego za primarne sile koje junake tjeraju naprijed... Na kraju, svatko u Nema zemlje za starce je lovac i lovina, članovi ugrožene vrste koja pokušava izbjeći svoje izumiranje." Roger Ebert piše kako "film demonstrira kako se bijedni ljudski osjećaji suočavaju s neumoljivom nepravdom."

Kritičar New York Timesa A.O. Scott ističe da Chigurh, Moss i Bell "okupiraju ekran jedan po jedan, gotovo nikad se ne pojavljujući u istom kadru zajedno, unatoč tome što se njihove sudbine isprepliću."

Glumci i likovi

  • Tommy Lee Jones kao Šerif Ed Tom Bell: Ostarjeli lakonski šerif manjeg gradića. Jones je bio prvi koji je dobio ulogu u filmu. Braća Coen su smatrali kako će Jones biti najbolji izbor za ulogu jer su htjeli izbjeći sentimentalnost.
  • Josh Brolin kao Llewelyn Moss: Zavarivač i vijetnamski veteran koji bježi s dva milijuna dolara od posla s drogom. Brolin je isprva zaobiđen za ulogu Llewelyna, unatoč tome što je redateljima poslana snimka audicije za Grindhouse koju su snimili Quentin Tarantino i Robert Rodriguez. No, ni to nije uvjerilo braću Coen. Ipak, nakon upornog lobiranja njegova agenta, Coenovi su mu dali ulogu. Brolin je nekoliko dana prije početka snimanja u motociklističkoj nesreći slomio ključnu kost. Međutim, on i njegov liječnik su lagali o težini njegove ozljede Coenovima pa su mu ovi dopustili nastavak snimanja.
  • Javier Bardem kao Anton Chigurh: Ubojica unajmljen da vrati ukradeni novac. Lik Chigurha je još jedan u nizu arhetipa "Nezaustavljivog zla" koji se može naći i u drugim filmovima braće Coen iako su htjeli izbjeći jednodimenzionalnost, posebno usporedbe s Terminatorom. Tražili su nekoga "tko je mogao doći s Marsa" kako bi izbjegli osjećaj identificiranja. Braća su predstavila lik na početku filma slično kao u filmu iz 1976., Čovjek koji je pao na Zemlju. Chigurhov jedinstveni izgled izveden je iz fotografije iz 1979. iz knjige Tommyja Lee Jonesa koja je sadržavala slike vlasnika bordela na teksaško-meksičkoj granici. Bardem je pristao na ulogu jer je bio obožavatelj braće Coen još otkad je vidio njihov debi, Suvišna okrutnost.
  • Kelly Macdonald kao Carla Jean Moss: Supruga Llewelyna Mossa.
  • Woody Harrelson kao Carson Wells: Drski lovac na glave kojeg je unajmio 'Čovjek koji unajmljuje Wellsa' kako bi presreo Chigurha i uzeo novac.
  • Tess Harper kao Loretta Bell: Supruga šerifa Bella koja ga odvraća od njegovih mračnih misli.
  • Barry Corbin kao Ellis: Bivši policajac ozlijeđen na zadatku i prikovan za kolica koji održava lekciju šerifu Bellu.
  • Beth Grant kao Agnes: Majka Carle Jean i Mossova punica. Predstavlja komičan lik iako umire od raka.
  • Stephen Root kao Čovjek koji unajmljuje Wellsa. Misteriozna figura koji je očigledno u financiranje posla s drogom i potragu za novcem.

Produkcija

Producent Scott Rudin kupio je prava na roman Nema zemlje za starce Cormaca McCarthyja iz 2005. i predložio braći Coen njegovu ekranizaciju, iako su oni u to vrijeme pokušavali adaptirati roman To the White Sea Jamesa Dickeyja. U kolovozu 2005. braća Coen su pristala napisati i režirati filmsku adaptaciju romana. Bila je to druga adaptacija McCarthyjevih romana, nakon filma Svi lijepi konji 2000. Braća Coen izjavila su kako ih je roman privukao svojom "bešćutnom kvalitetom". Ethan Coen je to objasnio riječima "To je obilježje knjige koja ima nemilosrdne krajolike i junake, ali koja u isto vrijeme govori o pronalasku nečeg lijepog bez sentimentalnosti." Braća su ostali vjerni originalanom predlošku, izmijenivši scenarij ondje gdje je to bilo potrebno. Izbačeni su tinejdžerski bijeg s kraja knjige i pozadinska priča o šerifu Bellu. Braća su naglasila kako roman pruža snažan osjećaj mjesta te kako se igra konvencijama žanra. Joel Coen je rekao o nekonvencionalnom pristupu, "Bilo nam je to poznato, srodno; prirodno nas je privuklo potkopavanje žanra. Svidjela nam se činjenica da se negativci zapravo nikad ne susreću s pozitivcima, da McCarthy nije radio po iskušanoj formuli."

Jedan od utjecaja na braću Coen bio je Sam Peckinpah. U intervjuu za Guardian su izjavili: "Čvrsti muškarci na jugozapadu pucaju jedan na drugog - to je definitivno u stilu Sama Peckinpaha. Svjesni smo tih sličnosti."

Projekt je bio koprodukcija Miramaxa i Paramounta u omjeru 50:50, a produkcija je trebala početi u svibnju 2006. u Novom Meksiku i Teksasu. Glumci Javier Bardem i Tommy Lee Jones počeli su pregovore u veljači, dok je Josh Brolin dio glumačke ekipe postao u travnju, malo prije početka produkcije. S budžetom od 25 milijuna dolara, produkcija se trebala odvijati u novomeksičkim gradovima Las Vegasu i Santa Feu kao i u državi Teksas. Producenti su za dio produkcije u Novom Meksiku namjeravali potrošiti između 12 i 17 milijuna dolara. Set koji je predstavljao granični prijelaz sagrađen je na križanju međudržavne ceste 25 i državne ceste 60.

Film je većim dijelom snimljen u Novom Meksiku, uključujući grad Las Vegas, koji je trebao zamijeniti Eagle Pass. Most na granici SAD-a i Meksika je zapravo prijelaz autoceste u Las Vegasu. Druge scene snimljene su oko Marfe i Sadisiara u zapadnom Teksasu, dok je scena na gradskom trgu snimljena u Piedras Negrasu, Coahuila u Meksiku.

U intervjuu za Sydney Morning Herald, Coenovi su govorili o scenama nasilja u filmu:

'To je bilo tako zabavno raditi, rekla su braća na opasku o njihovoj sposobnosti za prikazivanje krvoprolića. 'Čak bi i Javier pri kraju filma došao, protrljao ruke i rekao, "OK, koga danas ubijam?"' dodao je Joel.

Coenovi su radili protiv holivudskih konvencija i minimizirali upotrebu glazbe pa su veliki dijelovi filma ostali bez glazbenih dijelova. Ideja je bila Ethanova, koji je uvjerio skeptičnog Joela da je realiziraju. U filmu ipak ima nešto glazbe koju je skladao njihov dugogodišnji suradnik Carter Burwell, ali čak i ona odudara od konvencija korištenjem glazbene zdjele i budističkih zvona koji reproduciraju minimalistički zvuk koji je bio potreban za soundtrack. U filmu glazbe ima svega 16 minuta, uključujući onu u odjavnoj špici, iako film završava i odmah prelazi na špicu bez glazbe koja svira dok se prikazuju imena članova filmske ekipe.

Kritike

Kritike su gotovo u potpunosti bile pozitivne. Roger Ebert mu je dao četiri zvjezdice rekavši da je film "majstorsko prizivanje vremena, mjesta, karaktera, moralnih izbora, nemoralnih izvjesnosti, ljudske prirode i sudbine." Jedan od rijetkih nezadovoljnika bio je Jonathan Rosenbaum iz Chicago Readera koji je, iako pohvalivši vizualni dio, doveo u pitanje moralnu kažnjivost: za njega, Coenovi su dosta vremena utrošili na prikaz užasa, ohrabrujući nas da "licemjerno klimamo glavama na svu tu žalost."

David Stratton i Margaret Pomeranz su dali filmu pet zvjezdica. Stratton je napisao "ovaj veličanstveni film predstavlja najbolje djelo braće Coen koje su snimili poslije Fargoa. Kao i taj filmski klasik, i ovo je hladnokrvni triler s crnohumornim odmakom" te da ga " ni Hitchcock ne bi bolje snimio." Pomeranz je napisala "odjekuje u meni. Ima takav osjećaj za mjesto i jezik."

Richard Corliss iz Timea proglasio je film jednim od deset najboljih 2007., stavivši ga na prvo mjesto. Posebno je hvalio Javiera Bardema u ulozi Chigurha nazvavši ga "hipnotizirajućim" i "izvanrednim". Drugi kritičar Timea, Richard Schickel, uvrstio je film na 2. mjesto najboljih filmova godine rekavši kako je film braću Coen vratio na "njihov najbolji emocionalni teritorij Farga i Millerova raskrižja, mjesto na kojem koegzistiraju nevinost i neposredno nasilje. Ne znate hoćete li se smijati ili plakati, ali ne možete skrenuti pogled s rezultirajućeg kaosa."

Nagrade i nominacije

Nema zemlje za starce nominiran je za osam Oscara (izjednačen s filmom Bit će krvi po broju nominacija). Osvojio je nagrade za najbolji film, adaptirani scenarij i najboljeg sporednog glumca (Javier Bardem).

Film je bio nominiran i za četiri Zlatna globusa, a osvojio je dva. Javier Bardem je osvojio nagradu za najboljeg sporednog glumca, a braća Coen za najbolji scenarij. Film je bio nominiran i za najbolji dramski film i najbolju režiju (braća Coen). Ranije te godine bio je nominiran za Zlatnu palmu na Filmskom festivalu u Cannesu.

Vanjske poveznice