Neretvanska lađa

Najstarija "aktivna" neretvanska lađa, sagrađena 1895.godine

Lađa, zbog svoje autohtonosti u delti Neretve, poznata i kao Neretvanska lađa, tradicionalno je plovilo u ovoj najjužnijoj dolini u Hrvatskoj.

Povijest

Prema pučkom vjerovanju postanak i naziv lađe temelji na nazivu jednog njezinog dijela - kobilice, također tradicionalnom i autohtonom neretvenskom plovilu, koju puk naziva trupom ili trupicom. Produženjem dna trupe i dizanjem boka novim daskama, "mala" trupa prerasta u lađu.[1]

Takvim podrijetlom trupe vezuju se s pojmom copula, primitivnog čamca koji je bio poznat duž hrvatske obale. Prvi podaci o copulima u Neretvi pripadaju mletačkim izvorima iz XVII. stoljeća, i "Kronici fra Pavla Šilobadovića o četovanju u Primorju (1662.-1686.)":

1665. miseca ilinšćaka na 12. Alibegović iz Gabele, samo 18 junaka u 3 čopule, otiđe na more u Korčulanski školj i uhiti 2 divojke...

— S. Zlatović, "Kronika o.Pavla Šilobadovića o četovanju u Primorju (1662-86.)" [2]

Prema tim i drugim podacima, i po broju ljudi u jednom copulu, šestorica, trebalo bi zaključiti da se radi o većem čamcu, te da Mlečani neretvanske copule izjednačuju s barkama ili čamcima. U tom slučaju ime čopula ili čopul odnosi se na veći neretvanskog čamca, dakle lađu.

Pred Drugi svjetski rat lađe su pojedinačno imale i svoja imena, bilo zemljopisna kao "Hrvatska", "Zagreb", "Kozjak", "Vis"; opća kao "Vila", "Vezir"; vlastita kao "Marita"; ili pridjevna kao "Nevridna", zbog toga što ih je pod vlastitim imenom trebalo prijaviti lučkom uredu koji bi im tada izdao i prijavni broj.

Građa

Kostur lađe čine 33 lukoća (srednjih 23 od dva komada, i po pet krajnjih od jednog komada
Kolumba (narančasto)
Karine (zeleno)
Stolac (žuto)
Kolumba (narančasto)
Karine (zeleno)
Kenjčići, prvih pet lukoća iz jednog komada (iscrtkano)

Lađa se sastoji od slijedećih dijelova:

Trup

  • Na dnu je trupa ili kolomba (kobilica), visoka 15 cm, okovana željeznom šinom, okovom;
  • Od kobilice ukoso prema provi i krmi dižu se karine prema naprijed zaoštrene;
  • Na karine se priljubljuju bande. Bande se prave od više dasaka i ovalno se suzuju prema kobilici. Kostur lađe čine 23 lukoća od dva komada, i po pet krajnjih lukoća s prove i krme, koji se nazivaju samotvorcima ili kenjčićima i od jednog su komada, dakle ukupno 33 lukoća; Lukoć je drveno rebro koje ima oblik luka tupog kuta od 130 stupnjeva;
  • Škaram (ručka za veslo), nalazi se na krmi s lijeve strane između sedmog i osmog lukoća te između drugog i trećeg ili trećeg i četvrtog s desne strane;
  • Škaram stoji na svom uporištu, škarmenici koja uglavljena između dva lukoća s tresom (poprečnim drvom); Škarmi, kad se ne upotrebljavaju, skidaju se.
  • Uokolo lađe, s unutrašnje strane je centa. Ona ide povrh lukoća ili tako da su ovi u nju usječeni;
  • Na krmi se nalazi štrop ili gužva (krug konopa) za parić ili timun (dugačko veslo za upravljanje lađom);
  • Na provi i na krmi je igla, komad željeza na koji se pričvršćuje sindžir (lanac);

Ostali dijelovi

  • U sredini lađe je stolac pričvrščen za lukoče, s rupom u sredini u koju je zataknut jambor (jarbol) koji služi za idrenje i lancanje. Jambor je visok 4 do 5 metara. U svome dnu, zbog učvršćenja, ulazi u lukoć u kojemu je rupa. Jambor nekad služi i kao veslo, a na njega može doći i zastava.
  • Kod idrenja na jambor ide idro (jedro), koje se podiže pomoću retenja (konopa), preko žabe ili taje (kolotura).
  • Retenjem se naziva konop kojim je jambor kod idrenja učvršćen prema krmi za centu, dok se uže kojim je idro vezano za centu na provi zove škota.
  • Na svom vrhu idro je nategnuto na lantinu (motku).
  • Bižonjini su konopi za smanjivanje idra.
  • Kod lancanja, konop kojim se lanca (vuče) lađa zove se lancana.
  • Neretvanski lađe nemaju kormilo, zbog toga što većinom voze po plitkim vodama. Umjesto kormila upotrebljavaja se parić, veslo dugo 4 metra koje sastoji se od držalice (suženog dijela, odnosno ručke za držanje parića) i palice (proširenog spljoštenog, lopatastog dijala za upravljanje u vodi). I manja vesla na lađi zovu se parići, a obično ih ima četiri do pet.

Dodatci

  • šešula (kanta) za izbacivanje vode,
  • katanac (lokot)
  • sindžir (lanac)
  • skala, daska koja se upotrebljava kao mostić za prijelaz s lađe na kopno.

Dimenzije

U dnu su duge 3,40 do 4,10 metara, u vrhu oko 8 metara. Široke su u sredini za teret 3,10 metara do 3,40 metara. Sa strana je visoka 0,80 do 1,50 metra, a rijetko i manje od 60 do 70 centimetara. Bez tereta gaz joj je oko 0,25 metara. Karine (grede od kobilice do vrhova pramca i krme) su duge 1,60 metara.

Plovidba

Parićanje

Kod parićanja (veslanja) vesla se uz rijeku ili uopće kada je teret težak, veslači sjede leđima okrenuti provi, a ako je lađa prazna ili plovi niz rijeku, prvi veslač sjedi leđima okrenut provi, a drugi veslač može sjedati gledajući u provu. Obično veslaju dva prva vesla. Rjeđe sa po četiri vesla jer obično smeta teret. Timunava (kormilari) se na krmi, parićem, nešto kraćim veslom ili čak i veslom od trupe koje se provuče kroz gužvu ili štrop na krmi. Kad se kormilari veslom, nekad se postavljaju dva vesla; jedno desno, drugo lijevo na krmi. Timuni se nizvodno.

Lancanje

Lađa se još pokreće lancanjem, kada lađu uzvodno vuče konj u pratnji čovjeka ili ljudi, najčešće žene, ako se i vuče mješovito, žene idu prve, a na kraju reda je najviši čovjek, sa svrhom da prebacuje konop preko visokih predmeta uz obalu. Lancanu (konop), se drži na ramenu suprotnom od rijeke tako da ne klizi s ramena. Brzina vožnje odgovara brzini hoda pješaka. Konop je debeo 10 milimetara, a dug je od 30 do 50 metara. Vezuje se za vrh jambora (jarbola).

Idrenje

Najrijeđi način plovidbe lađom je idrenje (jedrenje), kada se na jambor (jarbol) se stavlja idro (jedro) i plovi uz pomoć vjetra, uglavnom po sredini Neretve ili morem.

Motor

U današnje vrijeme lađa se sve manje koristi u tradicionalnom obliku, te se danas uglavnom njome upravlja vanbrodskim motorom pričvršćenim na krmi.

Uporaba

Lađa se u prošlosti, u vrijeme prije motorizacije, upotrebljavala u najraznovrsnije svrhe; za prijevoz životinja, poljoprivrednih proizvoda (prilikom prijevoza grožđa nakon trganja (berbe), zanalo ga se gazati (gnječiti)), trave, gnojiva, sijena, slame, žala (pijeska, kaže se: "Žalo izide trupu"), drva, služilo je za prijevoz namještaja, prijevoz ljudi, za sprovode. na lađi su se prevozili i svatovi okićeni hrvatskim zastavama i borovim granama, uz pjesmu i harmonikašku pratnju. S lađama se išlo u lov na jegulje na velikim jarugama.

Lađa može prevoziti od 30 do 35 ljudi i velike terete između 2,5 i 3,5 tone. Osim u svakodnovnoj neretvanskoj uporabi, tereti su se lađom prebacivali do Pelješca, Hvara, Makarske i druge bliže okolice na moru, ali samo u vrijeme bonace. Veliki teret lađa može ponijeti zbog svojih velikih bokova i velike razvraćenosti strana. Lađa se koristila cijelodnevno tijekom čitave godine.

Vijek trajanja lađe bio je vrlo dug, kako zbog kvalitete materijala, tako i zbog njene vrijednosti za ljude, pa se boljim čuvanjem znala dosegnuti starost čak između 80 i 100 godina. Iznajmljivanje lađe naplaćivalo se u visini težačke dnevnice.

Maraton lađa

Start Maratona lađa ispod Lučkog mosta u Metkoviću

Najveće zasluge za očuvanje, revitalizaciju, kao i za promociju lađe pripadaju Maratonu lađa, amatersko sportsko natjecanje ovim tradicionalnim autohtonim neretvanskim pkovilima, koje se održava se jednom godišnje, druge subote u kolovozu, na relaciji dugoj 22.500 metara, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike u organizaciji Udruge lađara Neretve.

Zanimljivosti

  • Nagrada grada Metkovića nosi naziv "Lancarice" i krasi je reljef lancarica, žena koje vuku lađu.
  • Do posebnog izražaja korisnosti lađa došlo je za vrijeme velike poplave u Metkoviću u zimu 2010., kada su zbog plitkog gaza uz trupu bile praktički jedino prijevozno sredstvo kroz ulice Metkovića s desne strane Neretve.[3]

Izvori

  1. Macan, Trpimir: "Iz povijesti donjeg poneretavlja", Matica hrvatska, Metković, 1972.
  2. Zlatović, S.: "Kronika o.Pavla Šilobadovića o četovanju u Primorju (1662-86.)", Starine JAZU, knjiga XXI, Zagreb, 1889., str 93.-113.
  3. Trupom kroz Metković

GrbUL.jpg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s službenih mrežnih stranica Udruge lađara Neretve. Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku.

Coat of arms Metkovic.svg Napomena: ovaj tekst (ili jedan njegov dio) ili slika preuzet je sa službenih mrežnih stranica Grada Metkovića. Vidi dopusnicu www.metkovic.hr za Wikipediju na hrvatskome jeziku.