Thomas Jefferson

Thomas Jefferson
Thomas Jefferson

3. predsjednik SAD-a
trajanje službe
4. ožujka 1801. – 4. ožujka 1809.
Potpredsjednik   Aaron Burr (1801-1805)
George Clinton (1805-1809)
Prethodnik John Adams
Nasljednik James Madison
1. Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država
trajanje službe
26. rujna 1789. – 31. prosinca 1793.
Predsjednik George Washington
Prethodnik  nitko
Nasljednik Edmund Randolph
Rođenje 13. travnja 1743.
Smrt 4. srpnja 1826.
Politička stranka Jeffersonski republikanac

Thomas Jefferson (Shadwell, Virginia, 13. travnja 1743. - Charlottesville, Virginia, 4. srpnja 1826.), američki političar i predsjednik.

Thomas Jefferson bio je treći predsjednik SAD-a (1801.-1809.), prvi državni tajnik SAD-a, delegat u skupštini Virginije, kao i njen guverner, veleposlanik SAD-a u Francuskoj, revolucionar, filozof, zemljoposjednik, farmer, arhitekt, arheolog, etimolog, paleontolog, robovlasnik, izumitelj, odvjetnik i osnivač Sveučilišta u Virginiji.

Biografija

Djetinjstvo i školovanje

Rođen je u Shadwellu, u državi Virginia, u obitelji plantažera, koja je bila bliska sa nekima od najistaknutijih osoba u Virginiji u to vrijeme. Thomas je bio treće od osmero djece. Majka mu je bila Jane Randolph, a otac Peter Jefferson. Godine 1752. Thomas je počeo pohađati lokalnu školu, koju je vodio škotski svećenik William Douglas. U dobi od devet godina učio je latinski, grčki i francuski jezik. Godine 1757. nakon očeve smrti Jefferson je naslijedio posjed od 20 km² i desetke robova. U dobi od 16 godina počeo je studirati na Sveučilištu William and Mary, gdje je diplomirao sa najvišim uspjehom 1762.g. Presudnu ulogu u njegovoj humanističkoj orjentaciji imao je njegovoj profesor filozofije William Small koji ga je orjentirao na izučavanje Lockea, Bacona i Newtona. Na sveučilištu Jefferson postaje član Flat Hat Club-a (prva tajna sveučilišna udruga na tlu SAD-a), čije ime danas nose sveučilišne novine. Poslije završetka dodiplomskog studija, studirao je pravo.

Rana politička karijera

Od 1779.-1781. Jefferson je bio guverner savezne države Virginia. Tijekom svoga mandata je središte savezne države preselio iz Williamsburg u Richmond godine 1780. Uporno je provodio reforme na sveučilištu William and Mary, da bi kasnije nezadovoljan brzinom njihove primjene osnovao Sveučilište Virginia. Virgina je u vrijeme njegova mandata bila dva puta pod invazijom britanske vojske, prvu je vodio Benedict Arnold, drugu Lord Cornwallis, a i sam Jefferson je u nekoliko navrata zamalo izbjegao zarobljavanje. Nakon nekoliko godina javne službe 1819. godine, Jefferson je prezentirao svoju viziju obrazovanja na Virginijskom sveučilištu, jednom od prvih sveučilišta na svijetu na kojima se obrazovni sustav potpuno odvojio od religijske doktrine. Od svog oca je naslijedio zemlju i robove, na kojoj je poslije sagradio svoj dom Monticello. Godine 1772. u dobi od 29 godina Jefferson je oženio udovicu Marthu Wayles Skelton tada staru 23 godine i s njom otišao živjeti na svoje imanje, u djelomično završenoj kući u Monticellu, u kojoj su se rodile mnoge sjajne ideje. Jefferson je sa suprugom imao šestero djece, a prilikom poroda šestog djeteta Martha Wayles Skelton je preminula.

Bio je izvanredan u pisanoj riječi, ali slab govornik. U 33. godini je napisao Deklaraciju o neovisnosti, a kasnije i Zakon o vjerskim slobodama, koji je stupio na snagu 1786.

Jefferson je 1785. naslijedio Benjamina Franklina na mjestu poslanika u Francuskoj, a dužnost je obnašao do 1789.g. Njegove simpatije prema Francuskoj revoluciji dovele su ga do sukoba sa Alexanderom Hamiltonom dok je Jefferoson bio državni tajnik u vrijeme predsjednika Washingtona. Godine 1793. Jefferson je dao ostavku.

U to vrijeme jačaju dvije političke stranke, Federalisti i Demokrati-Republikanci. Jefferson je bio na strani Republikanaca zalažući se za veća prava država, a manje federalne ovlasti. Godine 1800. republikanski elektori u namjeri da iz vlastite stranke imenuju i predsjednika i podpredsjednika dali su jednak broj glasova Jeffersonu i Aaronu Burru. Nakon dugih rasprava Zastupnički je dom riješio slučaj i Jefferson je postao predsjednik. Taj je slučaj utjecao na kasniju izmjenu izbornih zakona u procesu biranja predsjednika.

Predsjednik

Karta kupljene kolonije Lusiane i ondašnjih SAD-a.

Thomas Jefferson je bio predsjednik SAD od 1801.–1809. Vodio je i pobjedio u prvom ratu sa berberskim vladarima (prvi berberski rat 1801-1805), današnji Maroko, Tunis, Alžir, Libija, koji su u to vrijeme iako službeno neovisini, bili pod snažnim utjecajem osmanskog carstva. Bio je to prva prekomorska vojna intervencija američke vojske, kojom se uspjelo zuastaviti pirate iz pojedinih plemena na prostoru tzv. berberskih država koji su napadali i pljačkali američke brodove, te porobljavali putnike i posadu. Za vrijeme vladavine Jeffersona 1802.g. osnovana je vojnu akademiju u West Pointu, a godine 1803. kupio je od Francuske koloniju Luisianu i tima udvostručio tadašnji teritorij SAD-a (tada kupljeno područje čini 23% površine sadašnjih SAD-a).

Smrt i spomenici

Umro je 4. srpnja 1826., istog dana kad i John Adams. Pokopan je na svom imanju Monticellu. Na epitafu koji je sam odabrao piše:

“Here was buried
Thomas Jefferson
Author of the Declaration of American Independence
of the Statute of Virginia for Religious Freedom
& Father of the University of Virginia”

(“Ovdje leži Thomas Jefferson, autor Deklaracije o američkoj neovisnosti, zakona Virginije o vjerskim slobodama i otac Sveučilišta u Virginiji.”)

Thomas Jefferson memorijalni centar otvoren je u Washingtonu 13. travnja 1943.g. povodom 200. obljetnice njegove smrti, a u sklopu memorijala nalazi se 6-metarska skulptura Jeffersona. Jeffersona, je zajedno sa George Washingtonom, Theodore Rooseveltom i Abraham Lincolnom, odabrao Gutzon Borglum za skulpture u kamenu na Planini Rushmore. Jeffersonov portret se nalazi na novčanici od 2 američka dolara.


Predložak:Link FA

Predložak:Link FA

Predložak:Link FA