Ubuntu

Ubuntu
Ubuntu logo
Ubuntu 11.10 Final.png
Radna površina sustava Ubuntu 11.10 (Oneiric Ocelot)
Web stranice:www.ubuntu.com
Tvrtka/razvijatelj:Canonical Ltd. / Zaklada Ubuntu
Porodica:GNU/Linux
Posljednja stabilna inačica:11.10 (Oneiric Ocelot) / 13. listopada 2011.[1]
Posljednja nestabilna inačica:12.04 (Precise Pangolin) Beta 1 / 1. ožujka 2012.[2]
Dostupni jezici:višejezičan
Metoda ažuriranja:APT
Upravitelj paketa:dpkg
Podržane platforme:i386(x86), amd64(x86-64)
Tip jezgre:monolitna
Pretpostavljeno korisničko sučelje:4.10 to 10.10: GNOME 2.x
11.04: Unity na vrhu GNOME-a 2.x
11.10: Unity na vrhu GNOME-a 3.x
Licenca:uglavnom GNU GPL i druge licencije slobodnog softvera
Radno stanje:razvija se

Ubuntu (fon. /u’buntu/) je jedan od računalnih operacijskih sustava sličnih Unixu. Ubuntu je nastao kao izvedenica sustava Debian GNU/Linux, koji pak mnoge temeljne komponente preuzima iz projekta GNU i koristi Linux kao jezgru (engl. kernel) operacijskog sustava.[3] Ubuntu za osobna računala također standardno sadrži grafičko korisničko sučelje (engl. graphical user interface, GUI).

Ubuntu je građen od mnogo dijelova koji se nazivaju softverski paketi a skupljeni su u nekoliko kolekcija softvera, tzv. distribucija, koje uz operacijski sustav sadrže i aplikacijski softver za različite namjene. Komponente koje sačinjavaju distribucije Ubuntua pripadaju gotovo u potpunosti slobodnom softveru.

Projekt Ubuntu vodi tvrtka Canonical Ltd. koju je osnovao južnoafrički biznismen Mark Shuttleworth, no budući da se radi o slobodnom softveru, u projektu sudjeluju i mnogi neovisni programeri i suradnici povezani u zajednicu Ubuntu (engl. Ubuntu community).[4][5] Naziv Ubuntu dolazi od afričkog filozofskog koncepta ubuntu koji se može prevesti kao "humanost prema drugima".[6] Ubuntu najviše pažnje posvećuje lakoći instaliranja i korištenja, slobodi od bilo kakvih ograničenja te ustaljenom rasporedu izdavanja novih inačica.

Povijest i razvoj

Prva inačica Ubuntua, izašla 20. listopada 2004., nastala je račvanjem (engl. fork) iz projekta Debian GNU/Linux s ciljem da se ubrza izdavanje novih inačica u odnosu na Debian. Ubuntuovi softverski paketi uglavnom se temelje na nestabilnim (engl. unstable) inačicama Debianovih paketa. Ubuntu koristi Debianov format deb za softverske pakete i iste alate za upravljanje paketima. Međutim, paketi za Debian i Ubuntu nisu uvijek međusobno binarno kompatibilni.[7] Mnogi programeri Ubuntua također održavaju ključne Debianove pakete te postoji suradnja između ta dva projekta.[3]

Za razliku od nekih drugih izvedenica Debiana koje u većoj mjeri sadrže vlasnički softver, Ubuntu je ostao vrlo blizak filozofiji Debiana te sadrži prvenstveno slobodni softver.[8]

Ubuntu trenutačno financira tvrtka Canonical Ltd. Mark Shuttleworth i Canonical Ltd. objavili su 8. srpnja 2005 osnivanje Zaklade Ubuntu s početnim prilogom u iznosu od 10 milijuna dolara. Svrha te Zaklade je osigurati dugotrajnu podršku za Ubuntu te njegov razvoj bez obzira na komercijalne interese tvrtke Canonical.[9]

Značajke

Ubuntu Desktop 11.04 Live CD

Ubuntu stavlja naglasak na upotrebljivost, sigurnost i stabilnost.[9] Instaliranje sustava na računalo može se napraviti s tzv. Live CD-a koji omogućava da se Ubuntu pokrene izravno s CD-a i tako isproba prije instalacije, npr. u svrhu ispitivanja kompatibilnosti s hardverom.

Unity, s otvorenim Pokretačem i Upravljačkom pločom, na Ubuntu Desktopu 11.04

Osnovno izdanje, Ubuntu Desktop, sadrži grafičko radno okruženje GNOME iako neke izvedenice (npr. Kubuntu i Xubuntu) koriste neka druga grafička radna okruženja. Kao osnova za grafičko radno okruženje koristi se sustav X Window. Ubuntu Desktop nudi dvije vrste grafičkog korisničkog sučelja:

  • Unity – zadani GUI koji je na raspolaganju od inačice Ubuntu 11.04[10] a oblikovan je s namjerom da aplikacijama daje više prostora na radnoj površini. Osnovni dijelovi ovog korisničkog sučelja su okomito postavljena traka s ikonama za pokretanje najčešće korištenih aplikacija (engl. Launcher), vodoravna traka za prikaz nekih važnih indikatora (npr. stanje mrežnih veza) kao i izbornika aplikacije čiji je prozor maksimiziran da zauzima cijelu radnu površinu, te upravljačka ploča (engl. Dash, Dashboard) koja služi za pronalaženje i pokretanje aplikacija i datoteka čije ikone se prikazuju na temelju teksta upisanog u polje za pretraživanje (engl. Search Bar).[11] Unity zahtijeva grafički adapter određenih mogućnosti, a ako to nije ispunjeno, automatski će se uključiti korištenje "klasičnog" korisničkog sučelja (GNOME Panela).
  • GNOME Panel – GUI koji je jedini bio na raspolaganju do inačice Ubuntu 10.10 a koristi klasični model s radnom površinom unutar koje se otvaraju prozori aplikacija dok se na rubovima radne površine nalaze trake (paneli) s ikonama i izbornicima koji služe za pokretanje aplikacija i pristup dijelovima datotečnog sustava kao i za prikaz različitih indikatora.
Ubuntu Software Center 4.0.3

Sav softver koji sačinjava distribucije Ubuntua može se slobodno dohvatiti sa softverskih repozitorija na Internetu koristeći jednostavan grafički alat Ubuntu Software Center[12] ili pak nešto napredniji Synaptic Package Manager koji upravlja instalacijom softvera na razini softverskih paketa. Budući da su mnogi softverski paketi u stalnom razvoju, redovito je potrebno instalirane pakete nadograđivati na nove inačice koje ispravljaju uočene greške, uklanjaju sigurnosne propuste ili dodaju nove mogućnosti. Za dohvaćanje i instaliranje novih inačica softverskih paketa može se koristiti grafički alat Update Manager koji također omogućava nadogradnju na novu inačicu Ubuntua.

Ubuntu se standardno instalira s više popularnih aplikacija kao što su uredski paket LibreOffice, web-preglednik Mozilla Firefox, program za rad s e-poštom Evolution i grafički editor GIMP. Tisuće drugih aplikacija mogu se dodati sa softverskih repozitorija.

Ubuntu je prilagođen za globalno tržište te podržava internacionalizaciju i lokalizaciju (engl. internationalization and localization), tj. omogućava da se instalirani programi prilagode jeziku i regiji koje korisnik izabere. Od inačice 5.04 pretpostavljeni kodni zapis na sustavu je UTF-8[13] koji omogućava korištenje i nelatiničnih znakova u tekstu. U svrhu povećanja sigurnosti Ubuntu koristi alat sudo koji običnim korisnicima privremeno daje administrativna prava na sustavu čime je omogućeno da superkorisnički račun root bude zaključan te je znatno smanjena mogućnost da neiskusni korisnik napravi promjene koje bi bile katastrofalne za rad sustava ili bi mu ugrozile sigurnost.[14]

Minimalni zahtjevi* za instalaciju Ubuntua[15][16][17][18] Server Desktop
Frekvencija procesora** 300 MHz 1 GHz
RAM 128 MB 384 MB
Slobodnog prostora za tvrdom disku GB 5 GB
Razlučivost monitora 640×480 1024×768

(*) Neke od izvedenica Ubuntua (npr. Xubuntu i Lubuntu) imaju i manje hardverske zahtjeve.

(**) Zahtijeva se 32-bitni procesor koji podržava minimalno instrukcijski skup i686, a podržani su i 64-bitni procesori.[19]

Inačice

Inačica Datum izdavanja Kodno ime
4.10 20. kolovoza 2004. Warty Warthog
5.04 8. travnja 2005. Hoary Hedgehog
5.10 13. kolovoza 2005. Breezy Badger
6.06 LTS 1. lipnja 2006. Dapper Drake
6.10 26. listopada 2006. Edgy Eft
7.04 19. travnja 2007. Feisty Fawn
7.10 18. listopada 2007. Gutsy Gibbon
8.04 LTS 24. travnja 2008. Hardy Heron
8.10 30. listopada 2008. Intrepid Ibex
9.04 23. travnja 2009. Jaunty Jackalope
9.10 29. listopada 2009. Karmic Koala
10.04 LTS 29. travnja 2010. Lucid Lynx
10.10 10. listopada 2010. Maverick Meerkat
11.04 28. travnja 2011. Natty Narwhal
11.10 13. listopada 2011. Oneiric Ocelot
12.04 LTS 26. travnja 2012.najava Precise Pangolin

Nova inačica Ubuntua izlazi otprilike svakih šest mjeseci i službeno je podržana sljedećih 18 mjeseci.[20][21] Svaka inačica označava se oznakom u obliku G.M pri čemu je G godina izdanja umanjena za 2000, a M je broj mjeseca izdanja pisan s vodećom nulom. Npr. Ubuntu koji je izašao u travnju 2010. ima oznaku 10.04. Uz to svaka inačica dobiva kodno ime koje se sastoji od pridjeva i imena životinje (na engleskom) koji oba počinju istim slovom. Npr. Ubuntu 10.10 dobio je kodno ime Maverick Meerkat (Svojeglavi merkat). Kodna imena, osim za prve tri inačice, redaju se po engleskoj abecedi pa je lako zaključiti koja inačica je novija.

Neke inačice (uobičajeno svaka četvrta) imaju podršku produženu na tri godine na desktopu odnosno na pet godina na poslužitelju te se označavaju dodatnom oznakom LTS (engl. long term support).

Nadogradnja Ubuntua moguća je samo između dviju uzastopnih inačica (npr. s 10.04 na 10.10) ili između uzastopnih inačica s produljenom podrškom (npr. 8.04 LTS na 10.04 LTS).[22]

Izvedenice

Radna površina sustava Kubuntu 10.04

Službena izdanja Ubuntua priprema i održava tvrtka Canonical u suradnji sa zajednicom Ubuntu, a potpunu podršku za ta izdanja pružaju Canonical i njegovi partneri kao i zajednica. Službena izdanja su sljedeća:[23]

  • Ubuntu Desktop, namijenjen za osobna računala (stolna i prijenosna). Prije inačice 11.04 postojao je i Ubuntu Netbook Edition koji je bio namijenjen za mala prijenosna računala, no to izdanje je obustavljeno nakon što je njegovo korisničko sučelje Unity uključeno u Ubuntu Desktop.
  • Ubuntu Server, namijenjen za poslužiteljska računala.

Postoje i mnoge druge distribucije Ubuntua, tzv. izvedenice (engl. derivatives) ili varijante (engl. variants), koje imaju neke funkcionalnosti različite od službenih izdanja te sadrže i donekle izmijenjenu kolekciju softverskih paketa. Izvedenice za koje Canonical priznaje da značajno pridonose projektu Ubuntu su sljedeće:[24]

  • Edubuntu - distribucija koja je namijenjena za osobna računala u obrazovanju kao i za kućnu upotrebu.[25]
  • Kubuntu - distribucija za osobna računala koja koristi grafičko radno okruženje KDE Plasma Workspaces umjesto GNOMEa.
  • Mythbuntu - sadrži slobodni softver MythTV koji pretvara Ubuntu u kućno kino i multimedijalni centar.
  • UbuntuStudio - sadrži softver za uređivanje i stvaranje multimedijalnih sadržaja.
  • Xubuntu - koristi grafičko radno okruženje Xfce umjesto GNOMEa te ima manje hardverske zahtjeve.

Mythbuntu, Ubuntu Studio i Xubuntu nisu komercijalno podržani od strane Canonicala.[26]

Ostale izvedenice Ubuntua pripremaju i održavaju pojedinci i organizacije neovisne o Canonicalu koji u većoj ili manjoj mjeri surađuju sa zajednicom Ubuntu.[23] Neke od tih izvedenica, kao npr. Lubuntu koji koristi grafičko radno okruženje LXDE, imaju za cilj da postanu službeno podržane od Canonicala.[27]

Za Ubuntu i njegove izvedenice postoje dvije glavne vrste korisničke podrške:[28]

  • profesionalna podrška na komercijalnoj osnovi (uz naplatu) koju nudi Canonical i njegovi partneri za službena izdanja i komercijalno podržane izvedenice Ubuntua;
  • besplatna podrška koja uključuje besplatnu dokumentaciju i podršku od zajednice korisnika (engl. free community support) kroz tehnički sustav Launchpad, internetske forume i slično.

Klasifikacija paketa

Ubuntu dijeli sav softver u četiri klase, zvane komponente, koje se razlikuju po licenciranju i razini dostupne podrške od strane Canonicala:[29]

slobodni softver vlasnički softver
podržan Main Restricted
nepodržan Universe Multiverse

Komponenta Main sadrži samo slobodni softver za kojeg Canonical daje punu tehničku podršku. Tu su uključene najpopularnije i najpouzdanije aplikacije od kojih se mnoge instaliraju tijekom normalne instalacije Ubuntua.

Komponenta Restricted sadrži mali skup vlasničkog softvera koji može biti potreban za instaliranje Ubuntua na popularni hardver. Uglavnom su to pogonski programi (engl. drivers) za neke hardverske komponente (npr. grafičke kartice). Razina podrške za taj softver je niža budući da njegov izvorni kod nije javno dostupan (iako se može slobodno distribuirati zajedno s Ubuntom).

Komponenta Universe sadrži veliku količinu ostalog slobodnog softvera kojeg podržava zajednica korisnika iako ga Canonical ne podržava u potpunosti.

Komponenta Multiverse sadrži softver koji ne zadovoljava Ubuntuove uvjete slobodnog softvera. Prilikom instaliranja takvih programa potrebno je provjeriti licencne uvjete koje je postavio vlasnik licencnih prava. Canonical ne daje podršku za taj softver.

Uz navedene standardne komponente Ubuntu sadrži i repozitorij za tzv. backport, tj. za ažuriranje softvera iz neke inačice Ubuntua s nadogradnjama iz novijih inačica.[30] Taj repozitorij nije obiman i sadrži većinom aplikativni softver za koje korisnici traže backport. Softverski paketi koji ulaze u taj repozitorij prolaze manje strogo testiranje pa su općenito manje stabilni od paketa u stabilnoj distribuciji.

Prihvat od strane korisnika

Ubuntu je nagrađen nagradom čitatelja kao najbolja Linux distribucija na konferenciji LinuxWorld Expo UK 2005[31] a također je često bio pozitivno ocjenjivan na internetskim i tiskanim publikacijama.[32][33] Na konferenciji InfoWorld 2007 osvojio je nagradu Bossie (engl. Best of Open Source Software) kao najbolji otvoreni klijentski operacijski sustav.[34]

Ministarstvo obrazovanja i znanosti Republike Makedonije donijelo je plan za implementaciju više od 180.000 računala sa sustavom Edubuntu u osnovne i srednje škole u sklopu projekta "Računalo za svako dijete".[35] Francuska policija počela je 2009. godine projekt uvođenja Ubuntua na 90.000 osobnih računala, koja su do tada koristila Microsoft Windows XP, do 2015. uz uštedu od 70% na proračunu za informacijsku tehnologiju bez smanjenja računalnih mogućnosti.[36]

U siječnju 2009. New York Times izvijestio je da Ubuntu koristi preko 10 milijuna korisnika,[37] a u lipnju 2009. ZDNet izvijestio je da u cijelom svijetu ima 13 milijuna aktivnih korisnika Ubuntua te da njegovo korištenje raste brže nego kod bilo koje druge distribucije.[38]

U proljeće 2007. osnovana je Udruga Ubuntu korisnika u Hrvatskoj koja promiče Ubuntu i sudjeluje u prevođenju Ubuntua na hrvatski.[39] Udruga je neprofitna a na njezinim web-stranicama mogu se naći forum za korisničku podršku (u rujnu 2010. imao je preko 2000 članova)[40] i wiki s uputama za Ubuntu na hrvatskom jeziku.

Galerija

Također pogledajte

Izvori

  1. http://www.ubuntu-news.net/2011/10/13/ubuntu-11-10-oneiric-ocelot-released/
  2. http://www.ubuntu-news.net/2012/03/03/ubuntu-12-04-lts-precise-pangolin-beta-1-released/
  3. 3,0 3,1 Ubuntu and Debian (engleski). Ubuntu. Canonical Ltd. pristupljeno 11. rujna 2010.
  4. The Ubuntu Project (engleski). Ubuntu. Canonical Ltd. pristupljeno 11. rujna 2010.
  5. Community (engleski). Ubuntu. Canonical Ltd. pristupljeno 11. rujna 2010.
  6. About Ubuntu. The Ubuntu story (engleski). Ubuntu. Canonical Ltd. pristupljeno 11. rujna 2010.
  7. MarkShuttleworth: What about binary compatibility between distributions? (engleski). Ubuntu Team Wiki pristupljeno 31. kolovoza 2010.
  8. About Ubuntu. Our philosophy (engleski). Ubuntu. Canonical Ltd. pristupljeno 31. kolovoza 2010.
  9. 9,0 9,1 New Ubuntu Foundation Announced (engleski). Canonical Ltd. pristupljeno 31. kolovoza 2010.
  10. NattyNarwhal ReleaseNotes (engleski). Ubuntu Team Wiki pristupljeno 3. lipnja 2011.
  11. Welcome to Ubuntu 11.04 (engleski). Ubuntu Official Documentation. Ubuntu documentation team pristupljeno 19. lipnja 2011.
  12. Ubuntu Desktop Features (engleski). Ubuntu. Canonical Ltd. pristupljeno 3. rujna 2010.
  13. HoaryGoals (engleski). Ubuntu Wiki pristupljeno 3. rujna 2010.
  14. RootSudo (engleski). Ubuntu Wiki pristupljeno 3. rujna 2010.
  15. Ubuntu System Requirements (engleski). Ubuntu Community Documentation pristupljeno 21. lipnja 2011.
  16. Ubuntu Server Guide: Preparing to Install (engleski). Ubuntu Official Documentation. Ubuntu Documentation Team pristupljeno 21. lipnja 2011.
  17. Ubuntu Installation Guide: Meeting Minimum Hardware Requirements (engleski). Ubuntu Official Documentation. Ubuntu Documentation Team pristupljeno 21. lipnja 2011.
  18. Ubuntu 11.04 (Natty Narwhal) Release Notes (engleski). Ubuntu Wiki pristupljeno 21. lipnja 2011.
  19. Ubuntu 10.10 (Maverick Meerkat) ReleaseNotes (engleski). Ubuntu Wiki pristupljeno 21. lipnja 2011.
  20. Ubuntu Releases and Version Numbers (engleski). Ubuntu Community Documentation. Canonical Ltd. pristupljeno 26. listopada 2010.
  21. Releases (engleski). Ubuntu Wiki pristupljeno 10. rujna 2010.
  22. UpgradeNotes. General Upgrade Information (engleski). Ubuntu Community Documentation. Canonical Ltd. pristupljeno 26. listopada 2010.
  23. 23,0 23,1 Derivatives (engleski). Ubuntu Wiki pristupljeno 10. rujna 2010.
  24. Ubuntu derivatives (engleski). Ubuntu. Canonical Ltd. pristupljeno 10. rujna 2010.
  25. About Edubuntu (engleski) pristupljeno 10. rujna 2010.
  26. Ubuntu Releases (engleski). Canonical Ltd. pristupljeno 24. rujna 2010.
  27. Introduction to the Lubuntu Desktop project (engleski). Ubuntu Wiki pristupljeno 24. rujna 2010.
  28. Support (engleski). Ubuntu. Canonical Ltd. pristupljeno 1. listopada 2010.
  29. About Ubuntu. Licensing (engleski). Ubuntu. Canonical Ltd. pristupljeno 26. srpnja 2011.
  30. UbuntuBackports (engleski). Ubuntu Community Documentation pristupljeno 24. rujna 2010.
  31. LinuxWorld Expo UK 2005 (PDF) (engleski) pristupljeno 27. rujna 2010.
  32. Linux in Government: Linux Desktop Reviews, Part 6 - Ubuntu (engleski) (19. travnja 2005.) pristupljeno 27. rujna 2010.
  33. McAllister, Neil (29. listopada 2007.). First Look: Ubuntu 7.10 Desktop Linux (engleski). PC World pristupljeno 27. rujna 2010.
  34. Best of open source in platforms and middleware (engleski) pristupljeno 27. rujna 2010.
  35. Every Student in the Republic of Macedonia to Use Ubuntu-Powered Computer Workstations (engleski). Ubuntu. Canonical (20. studenoga 2007.) pristupljeno 27. rujna 2010.
  36. French police: we saved millions of euros by adopting Ubuntu (engleski). Ars Technica (11. ožujka 2009.) pristupljeno 27. rujna 2010.
  37. Vance, Ashlee (11. siječnja 2009.). A Software Populist Who Doesn’t Do Windows (engleski) pristupljeno 27. rujna 2010.
  38. Dawson, Christopher (17. lipnja 2009.). Ubuntu a minor player? Not outside the States (engleski) pristupljeno 27. rujna 2010.
  39. O nama. ubuntu-hr pristupljeno 27. rujna 2010.
  40. Ubuntu-hr forum - Statistički centar. ubuntu-hr pristupljeno 27. rujna 2010.

Vanjske poveznice